Građani zbog bure u svetskim finansijama u dilemi u kojoj valuti štedeti. Niko ne preporučuje čuvanje domaće valute na rok duži od godinu dana. Ipak, retki su oni koji preporučuju da se novac u dinarima oročava na duži rok. Građani na štednji drže oko 790 milijardi dinara, što je oko 7,7 milijardi evra. Od toga su 17,4 miliona dinari, što je tek 2,2 odsto. Polovina dinara na štednji oročena je na rok od svega tri meseca. Uvek je najsigurnije da građani štede u onoj valuti u kojoj će u budućnosti vršiti plaćanja, a to su u prvom redu dinari i zatim evri u kojima veliki broj njih istovremeno ima i kreditne obaveze. Dinar je tokom prošle godine jačao u odnosu na evro, ali je to na srednji rok neodrživo. Dinar veštački jača, što je posledica zaduživanja države. Samo je pitanje vremena kada će investitori da kažu: sada je dosta. Tada slabljenje dinara štedišama može da donese gubitak. Kada je reč o evrima, štediše ne treba da brine šta će biti sa evropskom valutom. Eventualna propast evra na štedišu će se odraziti potpuno neutralno ako je usmeren na evropsko tržište. Za onoga ko štedi potpuno je nebitno kako će se nova valuta zvati.
Građani zbog bure u svetskim finansijama u dilemi u kojoj valuti štedeti. Niko ne preporučuje čuvanje domaće valute na rok duži od godinu dana.
Ipak, retki su oni koji preporučuju da se novac u dinarima oročava na duži rok.
"Stvarnost nas demantuje kada sumnjamo u isplativost dinarske štednje. Međutim, nikome ne bih smeo da preporučim da štedi u dinarima na rok duži od godinu dana", kaže ekonomista Ivan Nikolić.
Građani na štednji drže oko 790 milijardi dinara, što je oko 7,7 milijardi evra. Od toga su 17,4 miliona dinari, što je tek 2,2 odsto. Polovina dinara na štednji oročena je na rok od svega tri meseca. "Uvek je najsigurnije da građani štede u onoj valuti u kojoj će u budućnosti vršiti plaćanja, a to su u prvom redu dinari i zatim evri u kojima veliki broj njih istovremeno ima i kreditne obaveze", podsećaju iz Narodne banke Srbije.
On podseća da je dinar tokom prošle godine jačao u odnosu na evro, ali je to na srednji rok neodrživo.
"Dinar veštački jača, što je posledica zaduživanja države. Samo je pitanje vremena kada će investitori da kažu: sada je dosta. Tada slabljenje dinara štedišama može da donese gubitak", objašnjava Nikolić.
Kada je reč o evrima, Nikolić ističe da štediše ne treba da brine šta će biti sa evropskom valutom.
"Eventualna propast evra na štedišu će se odraziti potpuno neutralno ako je usmeren na evropsko tržište. Za onoga ko štedi potpuno je nebitno kako će se nova valuta zvati", objašnjava on.
"Ljudi eventualno mogu da brinu zbog daljeg produbljivanja finansijske krize u Evropi, što bi moglo da naruši stabilnost finansijskog sistema, pa samim tim i banaka, i na taj način ugrozi njihovu štednju", dodaje Nikolić.